EURIJALA 2022.

U sklopu festivala Eurijala 2022. Eurokaz organizira gostovanje tri predstave kazališta Vaba Lava iz Tallinna u Estoniji, kao i razgovore o estonskom teatru, drami, društvu i politici na kojima će sudjelovati estonski i hrvatski autori.

Također,  u nastavku programa predstavljamo Antuna Tonija Blažinovića i njegov multimedijski performans Trokutometar, kao i predstavu Ukleta Hedda Roka Pečečnika.

Program se odvija u MSU Zagreb, Pogonu Jedinstvo i na Krešićevim livadama (Štefka).

 

EURIJALA u MSU

 

U sklopu ovogodišnjeg Ljeta u MSU-u Eurokaz, u suradnji s MSU-om, organizira gostovanje tri vrhunske predstave kazališta Vaba Lava iz Tallinna u Estoniji, jednog od najzanimljivijih suvremenih kazališta baltičke regije. Riječ je o vizualno atraktivnim predstavama, snažnog inovativnog izričaja, s temama koje zapanjuju svojom iznimnom relevantnošću zbog trenutne geopolitičke situacije koja s pravom uznemirava to područje.

 

Prva predstava koju će Eurokaz 10. lipnja predstaviti zagrebačkoj publici je ERROR 403 (režija: Nikolai Halezin i Natalia Kalida). Ona nesmiljeno govori o prvoj dokumentiranoj žrtvi revolucije u Bjelorusiji - Aleksandru Taraikovskom. Aleksandar je poginuo tijekom masovnog prosvjeda koji je započeo nakon lažiranih predsjedničkih izbora 10. kolovoza 2020. godine.

34-godišnji Taraikovskij ubijen je u centru Minska nakon što ga je policajac, poslan da rastjera prosvjednike, pogodio sačmaricom u prsa.

Glavni lik predstave međutim nije Taraikovskij, već njegov ubojica Nikita, pripadnik specijalne jedinice Almaz, koji je, bez jasnije naredbe, ispalio smrtonosni hitac. Almaz je posebna jedinica za borbu protiv terorizma bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova.

Halezin i Kaleida redatelji su vezani uz umjetničku trupu Belarus Free Theatre koju je The New York Times proglasio najznačajnijim svjetskim disidentskim kazalištem.

 

11. lipnja slijedi predstava Imala sam bratića koju je realizirao redatelj Valters Sīlis u suradnji s dramaturginjom Rasom Bugavičute - Pēce. Rasa je napola Latvijka, napola Litavka. Ovo je priča o njoj i njezinu litavskom rođaku Deimantasu, s kojim je odrasla. Ona je postala spisateljica, a on jedna od vodećih osoba u kaunaškoj mafiji. 2015. godine ubila su ga dvojica do danas nepoznatih estonskih muškaraca, s razlozima koje je teško, a i relativno lako, naslutiti. Imao je 27 godina.

 

Treća predstava ciklusa, na rasporedu 12. lipnja, je Dvije garaže (režija: Elmars Senkovs). Riječ je o urnebesno smiješnoj priči s elementima dokumentarnog teatra o estonskoj svakodnevnici. Četiri momka troše vrijeme u dvjema postsovjetskim garažama, dijeleći svoje najdublje misli i životnu filozofiju u potrazi za srećom.

Tijekom izvedbe publika će moći saznati odgovore na važna pitanja kao što su:

Kako napraviti nešto korisno od starih plastičnih boca? Kako prestati pušiti? Tko misli

brže - Estonac ili Latvijac? Kako osvojiti žensko srce ako imate samo komad papira? Koju filozofiju vezati uz praznu pastu za zube?

 

U popratnom programu, na dan otvaranja, Estonska kazališna agencija upoznat će nas s estonskom suvremenom kazališnom i dramskom praksom, ali i s društvenim, političkim i civilizacijskim, pa i tehnološkim dosezima te, hrvatskoj javnosti relativno nepoznate zemlje,koja je posljednjih desetljeća napravila nevjerojatan napredak na svim životnim područjima.

 

Sve predstave imat će titlove na engleskom jeziku.

 

EURIJALA u Pogonu Jedinstvo

 

ANTUN TONI BLAŽINOVIĆ: Trokutometar - glazbena mjera trokuta, dokumentarni performans 

 

Antun Toni Blažinović, skladatelj i glazbenik, započinje svoje svestrane aktivnosti suradnjom u bandovima “Only Bass And Drum” i “Legen”, zatim se intenzivno bavi skladanjem glazbe za kazalište, a u nekim predstavama nastupa i kao glumac. 

2003. godine objavljuje skladbu baziranu na geometrijskim principima i taj moment označuje novo razdoblje njegova skladateljskog rada. 2004. promovira “Glazbenu mjeru trokuta”,  a 2005. godine zvuk trajanja korijen iz 2 tj. “notu trajanja korijen iz 2”. Ta je nota proizvedena s pomoću “Instrument-kruga”. Blažinović ističe da se time stavlja naglasak na geometrizaciju glazbe, glazbenih mjera i notnih zapisa – usuprot sadašnjoj aritmetizaciji, a poticaje i odgovore pokušava pronaći i u promišljanjima starogrčkih filozofa (Platon, Aristotel, pitagorejci...), pa i unutar suvremenih glazbenih teorija (Husserl, Popper)

Dokumentarni performans Trokutometar – glazbena mjera trokuta sumira sav dosadašnji Blažinovićev rad na izgradnji te geometrijski koncipirane glazbene teorije, koja, naravno, ima i zanimljiva odjeka u glazbenoj praksi i stvara, ne samo uvježbanom uhu, nove perspektive slušanja i nove razine užitka.

Blažinović će na bubnjevima i basu uživo predstaviti primjere svoje teorije, uz pratnju audio-vizualnih geometriziranih materijala i dokumenata. Glumci će interpretirati dijelove antičkih tekstova koji podupiru Blažinovićeve glazbene novine.  

 

EURIJALA na Štefki

 

ADU, ZAGREB: Ukleta Hedda

 

Ukleta Hedda ispitna je produkcija studenta kazališne režije i radiofonije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti Roka Pečečnika koja je za ovu priliku adaptirana za vanjski prostor. Nastaje tako ambijentalna predstava koja zapanjuje na samo svojim nesvakidašnjim, složenim dramaturškim i redateljskim pristupom nego i odnosom prema prirodnom okruženju koji miješa predimenzioniranu plohu igrališta, šumu, grmlje i travu s fascinantnom vedutom Gornjega grada.

Iznimno nadahnuti ansambl studenata glume uspostavit će ikonoklastičku eleganciju scenskoga kretanja, gotovo po rubovima bilo kakve asocijativnosti, praćen glazbom koja svojim programskim karakterom (adaptacija Vivaldijevih "Četiriju godišnjih doba“) namjerno provocira asocijaciju, a izostanak umjetnog svjetla, ulazak iz predvečerja u sumrak, unijet će dodatne vrtoglave učinke unutar lagodnih perspektiva scenske opservacije.

U dramaturškom smislu predstava suvereno, pa i gotovo nadmeno miješa Shakespeareovu tragediju „Macbeth“, koja dohvaća mitsko, arhaično vrijeme, s Ibsenovom građanskom dramom "Hedda Gabler“. Jedna dramska struktura poništava drugu, ali i otvara razine nezamislive u raspoloživosti dramskog materijala, no sve prisutnije u tragičkoj bezobzirnosti današnjice i u histeriji morala novih karaktera.