Slobodna dramatizacija i adaptacija proznog djela Ratka Cvetnića Kratki izlet, zasigurno jedne od najboljih proza hrvatske književnosti na temu Domovinskog rata, uz korištenje motiva romana suvremenog irskog književnika Johna Boyna Prigovor savjesti i prizora iz obimom najveće drame u povijesti književnosti Posljednji dani čovječanstva austrijskog književnika Karla Krausa.
Boynov roman, smješten na francusku frontu Prvog svjetskog rata, govori o prijevojima pacifističkih ideja; to je analitički roman vrlo precizne vivisekcije ratnog morala i istovremeno osmatranje apoteoze patriotizma iako se od patriotizma sistematski zazire. Cvetnić, pak, do iste patriotske dijagnoze dolazi kroz povišenu ironiju i smirujući sarkazam. Posljednji dani čovječanstva tvorevina je pak neobične, titanske strukture o raspadu čovječanske logike od početka Prvog svjetskog rata. Krausov je rad zapravo velika zbirka medijskih citata koji osupnjuju namjernim nedostacima poanti te literarnih i dramaturških mehanizama. Otuda i Eurokazova temeljna ideja scenske adaptacije Krausova djela koja bi uključila sve njegove metodološke i energetske potencijale pa se tako u projekt Posljednja noć uključuju scenski komentari proznog djela Kratki izlet, koje krausovski potmulom energijom secira tokove i ishode rata u Hrvatskoj devedesetih, ali i nizove apokaliptičnih citata hrvatske medijske stvarnosti. Cvetnićeva je proza, u našoj javnosti prihvaćena kao najiscrpnije djelo na temu bliske hrvatske društvene povijesti i njezin se spoj s dubokom antiratnom vivisekcijom Karla Krausa nameće kao nešto samorazumljivo, iako ne i kao lako prispodobivo.
Predstava je nastala u koprodukciji s Dominom
i u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem lutaka, Austrijskim kulturnim forumom i KUC Travno.
Tekstu je potrebna njegova sjena: ta sjena, to je nešto malo
ideologije, nešto malo predodžbe, nešto malo sadržaja:
utvara, džepova, tragova, nužnih oblaka; subverzija mora
proizvesti svoj vlastiti clair-obscur.
Roland Barthes, Užitak u tekstu
Ali sigurno je da okvir ne drži na okupu današnju sliku, nego ona
sama drži na okupu svoj okvir, ondje gdje ga ima. Prema kojem
jedinstvu? Kojom silom?
Hans-Georg Gadamer, O zamuknuću slike
Predstava Posljednja noć slobodna je dramatizacija i adaptacija proznog djela Ratka Cvetnića Kratki izlet, zasigurno jedne od najboljih proza hrvatske književnosti na temu Domovinskog rata, uz korištenje motiva romana suvremenog irskog književnika Johna Boynea Prigovor savjesti i dramaturških osobitosti obimom najveće drame u povijesti književnosti Posljednji dani čovječanstva austrijskog književnika Karla Krausa.
Cvetnićev roman-esej Kratki izlet zapanjuje račvanjem svojih smjerova. Teško je reći prevladava li u njemu ironija, gorki patos, marazam, odbijanje bilo kakve ideološke nakupine, pa čak i one kojoj je piscu najbliža i najslikovitija. Osjećaji huče kroz strukturu djela bez naznaka čvrstih zaleđa. Adrenalin najviših moralnih vrednota urušava se u očaju građanskih komocija.
Od pisanja romana prošlo je skoro četvrt stoljeća i čini se da ga je vrijeme donekle stavilo u zagrade. No neke Cvetnićeve opaske i dalje zapanjuju svojom superiornošću. Ipak najzanimljivije su one druge, snaga slabih ideja (kako bi rekao Valéry), usputni motivi, tada jedva dohvaćeni i dosmišljeni, sada bride u plačljivu korist naših političkih nesnalaženja i propadanja.
Ono što smo u vrućici mislili prije četvrt stoljeća primirili smo pragmatičkim maskama upakiranih političkih kompromisa.
Posljednja noć pomalo je ironična, ali ipak, pohvala toj, danas instrumentaliziranoj, vrućici, sjećanju na njezinu brižljivost.
Predstava prilazi svim svojim nosećim idejama s leđa, ne stupa pred njihovu aktualnost, ne koristi uzaludnu prisutnost te aktualnosti, već bi da, bez srama, izloži njihovu historijsku krhkost.
Veli sam Cvetnić: Ne vjerujem u svijet koji odrasta pošteđen kušnje.
Boyneov roman, smješten na francusku frontu Prvog svjetskog rata, govori o prijevojima pacifističkih ideja; to je analitički roman precizne vivisekcije ratnog morala i istovremeno osmatranje apoteoze patriotizma iako se od patriotizma sistematski zazire. Cvetnić, pak, do iste patriotske dijagnoze dolazi, rekosmo, kroz lutajuću ironiju i smirujući sarkazam.
Posljednji dani čovječanstva tvorevina je pak neobične, titanske strukture o raspadu čovječanske logike od početka Prvog svjetskog rata. Krausov je rad zapravo veličanstvena zbirka i zbrka medijskih citata koji osupnjuju namjernim nedostacima poanti te literarnih i sintaktičkih mehanizama.
Otuda i Eurokazova temeljna ideja dramaturške upotrebe Krausova djela koja apsorbira, koliko može, njegove metodološke i energetske potencijale, pa se tako u projekt Posljednja noć uključuju, krausovski potmulom horizontalom, improvizirani komentari Cvetnićeve proze i nizovi apokaliptičnih citata neposredne hrvatske medijske stvarnosti.
Cvetnićeva je proza, u našoj javnosti prihvaćena kao djelo najiscrpnije izloženosti osjetljivoj mitomaniji bliske hrvatske društvene povijesti i njezin se spoj s ustreptalom antiratnom vivisekcijom Karla Krausa i plemenitim nihilizmom Johna Boynea nameće kao nešto samorazumljivo, iako ne i kao lako prispodobivo i samodostatno.
Eurokaz, nakon fenomena ikonoklazma koji je dominirao njegovim estetskim nagnućima devedesetih, u svom je produkcijskom periodu, već drugi puta, zaokupljen semioklazmom, koji nastaje na tragu barthesovske kritike mitoklazma i Lyotardovih nagnuća prema energetskom kazalištu sveopće desemiotike koja bi okončala vladavinu znaka.
režija & dramatizacija: BRANKO BREZOVEC
skladatelj: STANKO JUZBAŠIĆ
scena: TIHOMIR MILOVAC
kostimi: KATARINA RADOŠEVIĆ GALIĆ
pokret: JASMINA JURKOVIĆ
video montaža: IVAN MARUŠIĆ KLIF
svjetlo: TOMISLAV MAGLEČIĆ
ton: BRANKO pl. PUCEKOVIĆ
suradnici redatelja: LOVRO KRSNIK, MARKO MILOVAC
suradnik za znakovni jezik: ANGEL NAUMOVSKI
suradnici za tehnička pitanja: STJEPAN FILIPEC GES, IVAN SIROTIĆ GROF
IGRAJU
Andrea Baković, Borna Baletić, Mira Bosanac, Suzana Brezovec, Daniela Čolić Prizmić, Domagoj Janković, Tomislav Jurčec, Marina Kostelac, Sinša Miletić, Angel Naumovski, Zdenka Kovačiček, Dan Serčar, Matilda Sorić, Antonija Stanišić Šperanda, Damir Šaban, Marija Šegvić, Robert Španić, Pavle Vrkljan, Domagoj Zovak, zbor Domaćigosti
grafičko oblikovanje: DEJAN DRAGOSAVAC RUTA
fotografije: SILVIJA DOGAN
snimatelj: DAN ŠERCAR
Ratko Cvetnić (1957.) hrvatski je književnik. Studirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pozornost kritike i čitatelja privukao je autobiografskim zapisima o Domovinskom ratu Kratki izlet (1997.), u kojima je s ironijskim odmakom opisao ratnu svagdašnjicu. Objavio je i romane Polusan (2009.), o Zagrebu potkraj 1980-ih, i Povijest Instituta (2013.), tema kojega je hrvatska povijest od sredine XX. st. do danas.
John Boyne (1971.) irski je autor kratkih priča i romanopisac čiji su romani nagrađivani brojnim uglednim nagradama u Irskoj i izvan nje (Curtis Brown Award, Hennessy Literary Award, IMPAC Literary Award, Orange Prize Readers Book of the Year itd.). Napisao je sedam romana, a dva posljednja The Absolutist (u nas preveden kao Prigovor savjesti) i The Boy in the Striped Pyjamas (također preveden kao Dječak u prugastoj piđami), donijela su mu nepodijeljene pohvale publike i struke. Po romanu Dječak u prugastoj piđami snimljen je film u režiji Marka Hermana.
Karl Kraus (1874.-1936.) austrijski je prozaist, publicist i dramatik. Izdavao je časopis Die Fackel u kojem je briljantno, upravo ubojito podvrgavao kritici sve sfere agonije Habsburške monarhije, napose korupciju u tisku, manipulaciju javnim mnijenjem, licemjerje te glupost akademskih krugova i vladajućih slojeva. U golemu i višeslojnom dramskom kompleksu Posljednji dani čovječanstva (1918-1922.), koji teško podliježe dramaturškim zakonima, autor stilskim bravurama karikira i destruira užase i besmisao imperijalističkog rata te truljenje i raspad jedne države, epohe i cijelog univerzuma. Snažno je utjecao na ratnu prozu i drame Miroslava Krleže.
Domino je udruga u kulturi koja organizira brojne festivale, producira predstave, objavljuje knjige te prikazuje filmove diljem Hrvatske i u inozemstvu. Više od stotinu događanja godišnje koje udruga predstavi javnosti nastoje propitivati tradicionalne norme kroz kulturu, medije, javnu politiku i obrazovanje. Osnovana 2003. godine kao organizacija posvećena promicanju i produciranju radova nezavisnih umjetnika, udruga također ima i snažno izraženo ljudskopravaško određenje, posebno za LGBTIQ zajednicu. Od 2017. Domino upravlja i Fondom za druge, programom koji je osnovan kako bi potaknuo filantropiju među hrvatskim građanima za potporu umjetničkim i aktivističkim projektima i obrazovanju pojedinaca koji svojim radom i idejama djeluju nadahnjujuće i osnažujuće unutar vlastitih zajednica.
Queer Zagreb Sezona je jedan od ključnih programa udruge, a riječ je o programu koji je u proteklih 16 godina predstavio više od 250 umjetnika iz cijelog svijeta čiji radovi preispituju odnose identiteta, umjetničkih formi, pozicija moći i margina. Queer Zagreb je tijekom godina bio posvećen temama poput postsocijalističkog queer identiteta, heternormativnosti djetinjstva, topografije zločina, a svojim se programom nametnuo kao vodeći festival ove vrste u svijetu koji je osnažio prodor queera u suvremeno umjetničko polje. Queer Zagreb je međunarodno prepoznato referentno mjesto vezano uz queer i izvedbene umjetnosti te svojom programskom selekcijom pomiče razumijevanja queera dalje od klasičnog čitanja isključivo kroz usku prizmu seksualnosti i roda.
Ulaznice se mogu rezervirati na eurokaz.pr@gmail.com ili na 098 16 11 454
Eurokaz, Ivana Dežmana 3 od 10-14 h
KC Travno, Božidara Magovca 17 od 10-19 h
www.ulaznice.hr
pretpremijera (uz pozivnice)
14. studenoga 2018.u 20 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
30. studenoga 2018. u 20 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
4. prosinca 2018. u 20 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
premijera
5. prosinca 2018. u 20 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
premijera
6. prosinca 2018. u 20:30 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
22. siječnja 2019. u 20:00 h
KUC Travno, Božidara Magovca 17
23. siječnja 2019. u 20:00 h
KUC Travno, KC Travno, Božidara Magovca 17
05. svibnja 2019. u 13:00 h
KUC Travno, KC Travno, Božidara Magovca 17
Želite li vidjeti kako izgleda jedna od proba, kliknite ovdje.