Тeatar Vojdan Černodrinski Prilep & Eurokaz Zagreb
Glembajevi, još jedna Legenda
Глембаеви, уште една Легенда
varijacija drame Miroslava Krleže
Projekt Glembajevi, još jedna Legenda nastaje kao finalni rezultat dugogodišnjeg zanimanja redatelja Branka Brezovca za dramu Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže, koju je do sada postavio tri puta, i to u Rijeci, Zagrebu i Prilepu.
Az online játékosok mindig új és izgalmas időtöltési lehetőségeket keresnek, és a szerencsejáték az egyik kedvenc időtöltésük. Azonban nem csak a putto szamok friss való pénznyerés izgalmáról van szó - sok játékos élvezi az élő játékokat és előadásokat is. Az egyik ilyen darab, amely felkeltette az online szerencsejátékosok figyelmét, a "Glembayevi: Egy másik legenda".
Ez a darab, amelyet Miroslav Krleža horvát író írt, egy gazdag család történetét meséli el az első világháború előtti Zágrábban. A család tagjai mind korruptak és erkölcsileg csődbe mentek, de megpróbálnak a vagyonuk és státuszuk mögé bújni. A darab olyan témákat boncolgat, mint a kapzsiság, az árulás és a családon belüli hatalmi dinamika.
Az online játékosok azért vonzódtak ehhez a darabhoz, mert egyedülálló betekintést nyújt az emberi természetbe - különösen, ha a gazdagságról és a hatalomról van szó.
Na prvi pogled, pogotovo u svom središnjem dijelu, a i finalu, drami se može pripisati dojam prisnosti, komorne koncentracije, psihološke nijanse, pa, prema uobičajenoj akademskoj klasifikaciji, ona je remek-djelo Kreležine kvalitativne faze, koja zaboravlja metodološku i etiološku razbarušenost mladenačke kvantitativne faze, a koja je svoj sublimat sondirala u sedam drama i dramoleta okupljenima pod nazivom Legende.
Brezovec, uranjajući u svoj redateljski rad, sumnja u autoritarnost takove podjele. Za njega, Krležine drame, istina, odlikuje poigravanje s moralnim modalitetima (živjeti opreke, rilkeovski živjeti pitanja), ali i hermeneutička besprijekornost mutnoga u nama. Za osmozu tih dvaju polova kroz sveukupnu Krležinu dramatiku ima dovoljno aktantskih uključivosti.
Glembajevi su tako dramski kontinuitet vrteški: radnja prividno napreduje, a zapravo se vraća ili stoji na mjestu (Leone želi produbiti svijest o svojoj poziciji, a zapravo shvaća da mu je ona oduvijek znana). Tu se struktura Glembajevih naslanja, recimo, na dramu-legendu Kristofor Kolumbo.
Drama se otvara i u smjeru one Lasićeve nedefinirane definiranosti: ključne motivacijske poluge iskazuju se tijekom drame kao nepouzdane, nedefinirane (preljub Leoneove majke, razlog Alisine smrti). Veza Glembajevih i Michelangela Buonarrotija, te Salome.
Pa tako, na tragu negacije bipolarnosti Krležina dramskog opusa nastaje i predstava Glembajevi, još jedna Legenda. Ona ima karakter scenskog eseja, ali je fikcijski osigurana i natruhama narativa drame: svijet glembajevskih predaka koji u svom moralnom ishodu ne mogu umrijeti, pa perzistiraju u svojoj bezvremenoj esenciji, paralelan je i ravnopravan sa svijetom živih.
Producent predstave je NT Vojdan Čerenodrinski iz Prilepa (u ovom trenutku zasigurno najbolji makedonski teatar, s međunarodnom reputacijom i pregrštom festivalskih nagrada).
Ansambl čine 8 stalno zaposlenih profesionalnih prilepskih glumaca i 5 zagrebačkih glumaca, Eurokazovih suradnika, pretežito slobodnih umjetnika.
Ispreplitanje živih likova i njihovih aveti, u radikalno paralelnom mizanscenu i dekoru krenut će prema osvještavanju onih ingenioznih pukotina, koje, po Ubersfeldovoj, odlikuju svaku veliku dramu, a čiju nelogičnost pisac suvereno prikriva abdukcijom ritma i očišta.
Tim ispreplitanjem trebala bi zabljesnuti mogućnost mutnih odnosa likova koje Krležina drama ne dohvaća, ali ih milostivo nudi na uviđaj.
Tako će ova predstava-esej, recimo, dotaknuti mogućnost odnosa: Glembay – Angelika (Angelika kao figura Spasa i za starog Glembaja), Leone – Silberbrandt (njihov ljubavnički nagovještaj, pa time i oslabljenost erotskog kontakta barunice i Silberbrandta), odnos Olivera s barunicom i Glembajem (potpuno neelaboriran dramom).
Glembajevi, još jedna Legenda izbacuje tako Krležinu dramu iz obzora motivacijske ibsenovštine i približava je strinbergovskoj privatnoj simbolici Puta u Damask.
Dramaturška operacija s vrlo malo troška i agresije, tek zahvaljujući superiornoj dobrohotnosti te velike drame.
Za Brezovca Glembajevi nisu drama kritike, a predstava aktualizacija mitskog licemjerja tajkunizacije.
Glembajevi su drama o Spasu, o cijeni njegove temporalnosti (Spas: kada?), o cijeni utjehe njegove beskonačne spacijalnosti (Spas: gdje i kome?).
Režija & аdaptacija: BRANKO BREZOVEC
Skladatelj:: NIKOLA MICEVSKI
Scena: IVANA KNEZ
Kostimi: SUZANA BREZOVEC
Svjetlo: RISTE GRKOVSKI & BOBAN SMILKOSKI
Ton: TOME TEMELKOSKI
Slikarski radovi: PECE RISTESKI
Plakat: DEJAN DRAGOSAVAC RUTA
Produkcija: MARKO MILOVAC
НАЦИ (ИГЊАТ ЖАК) ГЛЕМБАЈ - ANDON JOVANOSKI
банкар, шеф на фирмата Глембај Лтд, вистински таен советник, 69 години
NACI (IGNJAT JACQUES) GLEMBAY - ZLATKO BURIĆ KIĆO
bankar, šef firme Glembay Ltd, pravi tajni savjetnik, 69 godina
БАРОНИЦАТА КАСТЕЛИ – ГЛЕМБАЈ - DANIELA IVANOSKA
негова втора легитимна сопруга, 45 години
BARUNICA CASTELLI-GLEMBAY - DOMAGOJ JANKOVIĆ
njegova druga legitimna supruga, 45 godina
Dr. phil. ЛЕОНЕ ГЛЕМБАЈ - ZORAN IVANOSKI
син од Игњата и првата негова сопруга родена Базилидес – Даниели, 38 години
DR. PHIL. LEONE GLEMBAY
sin Ignjata i prve mu supruge rođene Basilides-Danielli, 38 godina
СЕСТРАТА АНГЕЛИКА ГЛЕМБАЈ - АNGELA NAUMOSKA
доминиканка, вдовица на најстариот Глембаев син Иван, родена бароница Зигмунтовиќ Беатрикс, 29 години
SESTRA ANGELIKA GLEMBAY - SUZANA BREZOVEC
dominikanka, udovica starijeg Glembajevog sina Ivana, rođena barunica Zygmuntowicz Beatrix, 29 godina
Dr. theol. еt phil. АЛОЈЗИЕ ЗИЛБЕРБРАНТ - DIMITAR CRCOROSKI
информатор на синот на бароницата и нејзин исповедник, 39 години
DR. THEOL. ET PHIL. ALOJZIJE SILBERBRANDT - ROBERT ŠPANIĆ
informator baruničina sina i njen ispovjednik, 39 godina
ОЛИВЕР ГЛЕМБАЈ - ISIDOR JOVANOSKI
син на бароницата Кастели и банкарот Глембај, 17 години
OLIVER GLEMBAY - PAVLE VRKLJAN
sin barunice Castelli i bankara Glembaja, 17 godina
ТИТУС АНДРОНИКУС ФАБРИЦИ – ГЛЕМБАЈ - ТRAJČE IVANOSKI
кузен на банкарот Глембај, голем жупан во пензија, 69 години
TITUS ANDRONIKUS FABRICZY
kuzen bankara Glembaja, veliki župan u miru, 69 godina
Dr. juris ПУБА ФАБРИЦИ – ГЛЕМБАЈ - IGOR TRPČESKI
адвокат, правен советник на фирмата Глембај Лтд, негов син, 28 години
Dr. iuris PUBA FABRICZY - GLEMBAY
advokat, pravni savjetnik firme Glembay Ltd, njegov sin, 28 godina
АНИТА - ANA MITOSKA STOJANOSKA
ANITA
Тeatar Vojdan Černodrinski Prilep & Eurokaz Zagreb
Glembajevi, još jedna Legenda
Глембаеви, уште една Легенда
Prodaja i rezervacija ulaznica počinje 4. studenog. Ulaznice se mogu kupiti u uredu Eurokaza, Ivana Dežmana 3, ponedjeljkom od 14:30 do 18:00, a ostalim radnim danima od 10:00 do 13:30, četvrtkom i od 18:00 do 20:00, ili putem ulaznice.hr webshopa. Rezervacije na eurokaz.office@gmail.com ili 0915400609. Cijena karte je 100kn, za studente 50kn.
19. studenog u 20:00
Pogon, Trnjanska struga 34, Zagreb
20. studenog u 20:00
Pogon, Trnjanska struga 34, Zagreb
21. studenog u 20:00
Pogon, Trnjanska struga 34, Zagreb
Glembajevi, još jedna Legenda, varijacija drame Miroslava Krleže; adaptacija i režija, Branko Brezovec; koprodukcija: Naroden teatar V. Černodrinski Prilep i Eurokaz Zagreb; premijera, listopad 2019.
Još jedna, estetski visoko profilirana predstava obogaćuje repertoar prilepskog teatra. Trend tog teatra - upuštanje u avanturu, istraživanje i eksperiment, nastavlja se suradnjom s istaknutim hrvatskim redateljem Brankom Brezovcem. Posljednjih desetak godina, tu su se uistinu realizirala markantna ostvarenja (sa značajnim doprinosom redatelja Martina Kočovskog), koji prilepski ansambl svrstava među vodeće u zemlji. Što se gostujućeg redatelja tiče, on je ovdašnjoj kazališnoj javnosti poznat s više od petnaest predstava s raznim ansamblima ili ad hock formiranim kazališnim trupama koje rastvaraju njegov intrigantan i provokativan redateljski rukopis. Većina njegovih predstava uključuje glumce različitih nacionalnosti, miješaju se jezici; prizorišta su to interkulturnog pristupa. Takva praksa ne izostaje ni na ovom projektu. U predstavi Glembajevi, još jedna Legenda govori se na makedonskom, hrvatskom, no i na njemačkom i latinskom.
Kao autor adaptacije i uprizorenja, Brezovec komprimira, usmjerava se prema kvintesenciji teksta; uprizorenje osnažuje izborom scenskog prostora, scenografijom, kostimima i glazbom Nikole Micevskog (koja se nameće kao posebno važan segment uz izvanredan doprinos pjevačice Ane Mitoske Stojanoske). Rezultat je jedno nevjerojatno zgušnjavanje scenskih znakova i postupaka na malom prostoru koji potom diktira i svojevrsno prilagođavanje, odnosno kretanje glumaca. Tako se postiže stilska konzistentnost svih elemenata ovog kazališnog čina. S jedne je strane Krležin tekst reduciran, a s druge strane nadopunjen je citatima iznimnih europskih imena, što nam daje pravo zaključiti da je riječ o uprizorenju u postmodernističkom stilu, koje zvuči moćno i efektno.
Ovaj „simfonijski koncert“ za više glumačkih glasova počinje i traje kao kakvo posmrtno bdijenje za obitelj Glembajevih. Na djelu je dozivanje duhova predaka i dijalog s njima, opozicija živima preskače sazvučja naše suvremenosti, koje iz milja zovemo „tranzicijom“, a koja suštinski nije ništa drugo nego glembajevština naših dana. U svemu je i velika doza ironije i sarkazma koja scenskom estetizacijom atakira na gledatelje. Jednostavno, mali je, komorni kazališni prostor kontaminiran prisutnošću kriminalaca, ubojica i prevaranata koji se valjaju u kalu svoje nebitnosti. Inače, postupak da jedan lik tumače dva glumca koi se međusobno nadopunjuju i sinkroniziraju, sam po sebi, ukazuje na pojavu poznatu kao homo duplex
Andon Jovanoski u ulozi Ignjata Glembaja nudi jedno od svojih najboljih glumačkih ostvarenja karijere. Posebno je upečatljiva njegova pojava s početka predstave, ali i kasnije transformacije u prepirci sa svojim sinom Leoneom koji ga privodi istini o njegovoj voljenoj supruzi Barunici. Zlatko Burić u istoj ulozi, svojom korpulentnom scenskom pojavom u potpunoj je suprotnosti s urušavanjem, pod teretom istine, do praga ništavila. Moralna bijeda Barunice Castelli Glembay, žene „erotske inteligencije“ u glumačkoj kreaciji Daniele Ivanoske uspijeva vibrirati između svojih zaljubljivih slabosti i svoje erotske superiornosti. Pojava Danijele Ivanoske kao da je otrgnuta iz kakvog albuma tridesetih godina prošlog stoljeća. Njezin lik kostimom, frizurom i šminkom sam po sebi nevjerojatno je autentičan i sugestivan. Domagoj Janković jednako je uvjerljiv u ovom liku, no otvara prostor percepciji travestije kao fenomenu koji se nadaje danom redateljskom predumišljaju. Prekrasno je oblikovan i lik sestre Angelike dvojca, Angela Naumoska i Suzana Brezovec. U obje je varijante ovaj lik jedna od rijetkih svijetlih točaka u, do srži, pokvarenom društvu. Dimitar Crcoroski i Robert Španić u ulogama dr. Silberbrandta emitiraju suzdržanost, veleučenost i moral, koji im, kao što ćemo vidjeti, ipak ne pripada, ma koliko se upirali u snagu svojih religioznih proklamacija. Da spomenemo i glumačka ostvarenja Isidora Jovanoskog i Pavla Vrkljana u ulozi malog Olivera, kao i Trajčeta Ivanoskog i Igora Trpčeskog u ulogama Titusa i Pube Fabricija. Glembaja.
Središnji lik ove predstave je Leone Glembay u tumačenju Zorana Ivanoskog. On prihvaća, na zavidnom nivou, ponuđenu priliku da zabljesne ne matičnoj sceni. Njegov Leone Glembay je u stalnoj potrazi za onim mutnim, nejasnim u sebi. Njegova kreacija, može se očitati kao varijanta Hamletova lika zalutala u kraljevstvu Glembaj, koje je kao i ono dansko: trulo i prljavo!
Svojim scenografskim rješenjima, Ivana Knez omogućava delikatno glumačko kretanje između mrtvačkih sanduka koji se povremeno transformiraju u izbe protagonista u kojima se zameću mutni posli. Odlična kostimografska rješenja potpisuje Suzana Brezovec.
Kulminacija predstave trenutak je smrti Nacija Glembaja. Njegovo se carstvo ruši poput kule od karata, kada čak i prevarantica Castelli Glembay krikne od boli i bijesa u trenutku spoznaje da je prevarena!
Glembajevi, još jedna Legenda začudna je, originalna, efektna predstava o raspadu jedne obitelji. Komorni scenski univerzum koji napada sva gledateljska osjetila i poziva na zapitanost o „onome mutnome“ u nama i okolo nas!
Todor Kuzmanov
Teatarski kritiki.wordpress.com,
listopad 2019.
