Predstava "Pet godišnjih doba" ambijentalna je tvorevina, kolaž, bolje rečeno nagomilavanje pretjerano dezorjentiranih literarnih izvadaka, sentenci, suvremenih sintagmi, slavnih tišina koje bi da slute upornu pripadnost nekom smislu.
Taj smisao dao bi se sabrati, tek kao sjena njegova teksta, uokolo intervjua Sanje Nikčević, ugledne teatrologinje i profesorice na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku kojeg je pod naslovom Kazalište ponovno treba biti mjesto dobroga, lijepog i svetoga dala Hrvatskom slovu u veljači ove godine.
Taj nalog profesorice Nikčević predstava sjenovito slijedi, baš nikako mu se ne opire, a sve smjerove ispadanja prekriva blagom brigom nad Apsolutnom zbiljom, govorom o cjelini kako ga nalaže (opet nalog), recimo, Walt Whitman.
Kazalište je u ovoj predstavi dobro jer nikako da susretne zlo dobra, da ne kažemo grijeh bitka, ali priznaje tužnu sreću, Rosenkrantz&Guildensternovo: sretni da nismo presretni.
Ono je i lijepo jer dodiruje barthesovski neutralno i jer se trudi oko vrtoglavog nihilizma raspršenosti, i njezinih kohezivnih zataškavanja.
I, na koncu, ono je i sveto jer su sve predstave redatelja Brezovca posvećene, ritualizirane, istina bog, kao metafizičke komedije, tek su ovaj put zasjekle nemir koji ne uznemiruje.
Brezovec uprizoruje ovu „vedru apokalipsu“ kriterija i znanja o umjetnosti (s kojom se jako teško boriti jer je gotovo klinički uvjerena u svoju „spasilačku misiju“), medijski upakiranu i maskiranu u kritiku.
...
Čitajte Tenžeru. Čitajte Ivančića. Čitajte Krležu. Čitajte Matoša. Gledajte Brezovca. Ima glasova koji ni u kojoj varijanti vjerskopolitičke pustoši nisu odustali od razbijanja predrasuda. Nisu odustali od kritike. Nije im na pozornici uma parkiran automobil, kao što satirično duh vremena uprizoruje predstava Pet godišnjih doba.
- Nataša Govedić, Kritika HDP
Predstava "Pet godišnjih doba" nastala je u sklopu projekta SuKultura koji provode projektni partneri Domino, Eurokaz, Centar za kulturu Novi Zagreb, Kulturni centar Travno, Gong i Grad Zagreb. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Produkcija: Eurokaz i Domino
dramaturgija & scenska provedba:
BRANKO BREZOVEC
autorska suradnja:
SUZANA BREZOVEC
ŽELJKO KANCELJAK
TOMISLAV MAGLEČIĆ
IVAN MARUŠIĆ KLIF
BRANKO pl. PUCEKOVIĆ
producent:
MARKO MILOVAC
igraju:
MARUŠKA ARAS
SUZANA BREZOVEC
MARIJA ŠEGVIĆ
IVAN SIROTIĆ
ROBERT ŠPANIĆ
Zahvaljujemo:
CENTRU ZA KULTURU TREŠNJEVKA, TAE KWON DO KLUBU MEDVEDGRAD,
NIVES AMBRUŠ, SANJI NIKČEVIĆ, MIRELI MATKOVIĆ
petak, 10. srpnja u 21:30
atomsko sklonište, Božidara Magovca 70, Zagreb
ulaz slobodan
utorak, 14. srpnja u 21:30
Centar za kulturu Trešnjevka, Park Stara Trešnjevka 1, Zagreb
CIJENA ULAZNICE: 50 kuna
ULAZNICE SE MOGU KUPITI RADNIM DANOM OD 9 DO 12 I OD 16 DO 20 SATI TE SAT VREMENA PRIJE PREDSTAVE U CENTRU ZA KULTURU TREŠNJEVKA.
REZERVACIJE NA BROJ 095/9117108 ILI NA E-MAIL lovorka.mihanovic@gmail.com
petak, 11. rujna u 20:30 sati
atomsko sklonište, Božidara Magovca 70, Zagreb
subota, 12. rujna u 20:30 sati
atomsko sklonište, Božidara Magovca 70, Zagreb
nedjelja, 13. rujna u 20:30 sati
atomsko sklonište, Božidara Magovca 70, Zagreb
Ulaznice možete kupiti putem portala ulaznice.hr ili rezervirati na 098 517 184 (Suzana Brezovec).
Cijena ulaznice je 70 kuna.
U sklopu priprema za predstavu "Pet godišnjih doba" proveli smo dvije ankete čiji rezultati su direktno utjecali na kreativni proces stvaranja predstave.
ANKETA O TEMAMA U SUVREMENOM KAZALIŠTU
BROJ ISPITANIKA 268
1) Smatram da bi umjetnost trebala biti „lijepa/dobra/sveta“ i ne baviti se negativnim, zatamnjenim, agresivnim i arogantnim stranama ljudske egzistencije.
slažem se 84 (31.3%)
djelomično se slažem 65 (24.3%)
ne slažem se 108 (40.3%)
Ne zanima me 1 (0.4%)
2) „Predstave u glavnoj struji su sve nasilnije, sve mračnije, sve uvredljivije, sve crnije, sve hladnije i bezličnije, a da ne kažem da ima tako neukusnih stvari da ti je neugodno sjediti kraj nepoznate osobe a kamo li kraj nekog iz obitelji ili prijatelja.“
slažem se 136 (50.7%)
djelomično se slažem 42 (15.7%)
ne slažem se 82 (30.6%)
Ne zanima me 0 (0%)
3) „Posljedica je to jednog da tako kažem, krivog skretanja Europe na raskrižju nakon Drugog svjetskog rata. Tada je zavladao novi svjetonazor u cijeloj Europi, i istočnoj i zapadnoj. Zbog toga što nas politika i ekonomija emotivno jače pogađaju propustili smo definirati do kraja što se s time svjetonazorom dogodilo.“ Po dr. Nikčević negativan odnos prema afirmativnim temama umjetničkog stvaranja u bitnom se dogodio i postao je dominantan u posljednjih 75 godina.
slažem se 117 (43.7%)
djelomično se slažem 60 (22.4%)
ne slažem se 74 (27.6%)
Ne zanima me 8 (3%)
4) Svjetonazor se temelji na prilagođavanju mojeg stava onom društvenom, nije pitanje samostalne odluke.
slažem se 49 (18.3%)
djelomično se slažem 62 (23.1%)
ne slažem se 138 (51.5%)
Ne zanima me 4 (1.5%)
5) „Do prije Drugog svjetskog rata imali smo pedesetak afirmativnih žanrova građanskog kazališta (od melodrame i pučkog komada preko građanske komedije i plemičke tragedije) ali nakon njega je u kanonu ostao samo ekspresionizam/realizam/modernizam.“
slažem se 104 (38.8%)
djelomično se slažem 55 (20.5%)
ne slažem se 84 (31.3%)
Ne zanima me 9 (3.4%)
6) „Dvije i pol tisuće godina umjetnost je prvo morala biti lijepa/dobra/sveta a tek onda se gledalo na kvalitetu koja proizlazi iz djela.“ Smatrate li da su tema i sadržaj djela važniji od načina njihovih obrada?
slažem se 65 (24.3%)
djelomično se slažem 80 (29.9%)
ne slažem se 117 (43.7%)
Ne zanima me 2 (0.7)
7) „Publiku ne zanima gledati krv na sceni (dapače, to je, što bi rekli stari Grci, štetno) nas zanima ljudska duša, kako se čovjek nosi sa životom, nas zanimaju odgovori što raditi u teškoj situaciji... nas zanima pročistiti negativne emocije i imati snage za život nakon predstave, doživjeti katarzu, a ne imati noćne more...“
slažem se 152 (56.7%)
djelomično se slažem 49 (18.3%)
ne slažem se 58 (21.6%)
Ne zanima me 2 (0.7)
8) Smatram da je prikazivanje biblijskih tema (primjerice prikazivanje Isusove muke) u suvremenom ozračju, u skladu s današnjim vremenom, u današnjem prostoru i okolnostima, približeno današnjoj osjećajnosti, nešto čega bi trebalo biti više u suvremenom kazalištu.
slažem se 123 (45.9%)
djelomično se slažem 36 (13.4%)
ne slažem se 85 (31.7%)
Ne zanima me 17 (6.3%)
9) Smatram da se kazališne predstave trebaju igrati samo na sceni u kazalištu a ne i u prostorima koji za to nisu predviđeni.
slažem se 15 (15.2%)
djelomično se slažem 22 (22.2%)
ne slažem se 62 (62.6%)
Ne zanima me 0
ANKETA O ISKORIŠTENOSTI ATOMSKIH SKLONIŠTA
BROJ ISPITANIKA 35
1) Da li u Vašem naselju postoji atomsko sklonište?
DA 94.3%
NE 5.7%
2) Koliko atomskih skloništa postoji u Vašem naselju?
Jedno 22.9%
Dva 22.9%
Tri 11.4%
Više od tri 42.9%
3) Da li je to atomsko sklonište u sklopu postojećeg objekta ili samostalno?
U sklopu postojećeg objekta 25.7%
Samostalno 45.7%
Ima ih više - i jedno i drugo 28.6%
4) Da li se atomsko sklonište u Vašem naselju koristi za nešto drugo osim prvotne namjene?
DA 37.1%
NE 62.9%
5) Da li mislite da bi se atomska skloništa uopće trebala koristiti za nešto drugo, ili samo za svoju prvotnu funkciju?
Da, mislim da bi trebala biti bolje iskorištena 82.9%
Ne, mislim da se trebaju koristiti samo kao skloništa u slučaju nužde. 17.1%
