Eurokaz u suradnji s KUM-om i Pogonom
EURIJALA: MAJSTOR I MARGARITA
Od 2014. Eurokaz djeluje kao produkcijska kuća za izvedbene umjetnosti. Jedan od njegovih programskih segmenata je i Eurijala namijenjena prezentaciji domaćih i stranih radova koji podupiru Eurokazova svjetonazorska i estetska nagnuća.
Ovogodišnja Eurijala usmjerit će se na vrhunski primjer slovačkog teatra, kod nas receptivno zapostavljenog. Senzacionalnom izvedbom Teatra Tatro pokušat će se ukazati na pojavu praksa autentičnosti u Slovačkoj, koje se danas, nakon preko dvadeset godina servilne prilagodbe svojih fokusa, hrabro otiskuju u širinu neprilagođenog. Da takva autentičnost nije samo konceptualna procedura, već da ima i svoje funkcionalno zaleđe, da misli na svoju publiku po dubini, a ne samo po širini tzv. kulturne industrije, da misli na izvođački sinhronitet i, konačno, na blizinu svoje smrti i brzinu nestajanja, za razliku od obzora loše vječnosti u kojem živi hrvatski teatar sa svojim propedeutičkim, etatističkim, prosvjetiteljskim, a, u posljednje vrijeme, i s društveno-utilitarnim nametima, sve to želi se ovogodišnjom Eurokazovom Eurijalom dati na uvid i procjenu.
U sklopu ovogodišnje Eurjiale slovački Teatro Tatro izvest će fascinantnu dramatizaciju, za scensku realizaciju jednog od najzahtjevnijih romana Majstor i Margarita, ruskog pisca Mihaila Bulgakova u režiji Ondreja Spišáka.
Vrag, koji se u Moskvi pojavio 30-tih godina, kakav mu je danas lik i djelo? Ima li napretka i boljitka u usporedbi s postrevolucionarnim svijetom socijalističke Moskve? Ima li Isus šanse u današnjem svijetu ili je tek suhoparni idealistički prorok i gnjavator koji bi, zasigurno, skončao u ludnici, manje vjerojatno, ali moguće, barem u istražnom zatvoru, a možda bi i crknuo od gladi. Strahujemo li od Posljednjeg suda? Postoji li još uvijek ljubav tako snažna da bi joj se i sam vrag poklonio i priklonio?
Redatelj Ondrej Spišák, genijalni majstor ludizma, sakupio je ponajbolje i najspremnije glumce iz niza slovačkih kazališta kao i slobodnjake, te ih pokrenuo u nevjerojatnim smjerovima energije i akrobatike, uopće majstorija svake vrste, a njegova je adaptacija daleko najbolji i najkompetentniji izvedbeni pristup Bulgakovljevu romanu do dana današnjeg.
Na djelu je pravo čudo, slapovi maštarija, spektakularan, duboki metaforični svijet crne magije, snova i neobuzdane satire, kozmički laboratorij prvih i posljednjih pitanja, provokacije nemogućih izvoda i zastranjenja, scenski mehanizmi čija jednostavnost, zapanjuje, a efikasnost i potentnost razgaljuje.
Usuđujemo se reći: Eurokazov izbor najvišeg ranga i otklona.
Majstor i Margarita jedan od najvažnijih romana 20. stoljeća i najpoznatije djelo Mihaila Bulgakova, odvija se na dvije razine - prvi dio radnje zbiva se u Moskvi 30-ih godina prošloga stoljeća, kad grad posjeti Sotona koji se predstavlja kao profesor Woland, dok se druga razina radnje odvija u Jeruzalemu u vrijeme Poncija Pilata koji se lomi oko osude Isusa na smrt.
Roman je priča o zlu univerzalnih razmjera i o ljubavi koja je u stanju nadjačati i najveće muke i tlapnje. Pripovijedanje o Sotoninom posjetu Moskvi ukazuje na opasnosti kojima se izlaže pojedinac koji drži do svoje slobode, bio on mesija ili bezimeni umjetnik, u jednoj totalitarnoj državi.
Kompozicijska struktura romana sastoji se iz mnoštva isprepletenih niti, nekoliko motivacijskih tokova, više priča koje tvore smislenu, ali začuđujuću cjelinu - proslava Noći punog Mjeseca (Faust), ljubavna priča Majstora i Margarite, Majstorov sukob s društvom, korupcija, degradacija vrijednosti i morala prikazana kroz sliku Moskve tridesetih godina 20. stoljeća, pogubljenje Isusa Krista i unutrašnja drama Poncija Pilata, društvena i teološka pitanja, nedoumice o ljudskoj prirodi (Isusovo povjerenje u čovječanstvo, „dobri ljudi“ - paralela s Velikim Inkvizitorom, Kristov antropološki optimizam/Volandov blistavi cinizam...)
Bulgakov je svoju satiru počeo pisati 1928. godine, no prvi nacrt romana spalio je dvije godine poslije, uvjeren kako za njega nema budućnosti kao pisca u Sovjetskom Savezu. Koliko je poznato, napisao je četiri verzije romana (četvrtu je prekinuo četiri tjedna prije svoje smrti 1940. godine), a prvi je put objavljena cenzurirana verzija romana u moskovskom časopisu 1966. godine. Jedna od verzija objavljena je 1967. u Frankfurtu, prva sovjetska necenzurirana verzija 1973. godine, a konačna integralna verzija, kakva se objavljuje danas, priređena je 1989. godine.
Ondrej Spišák (1965.) slovački je kazališni redatelj. Diplomirao je na Akademiji za izvedbene umjetnosti u Pragu, na Odsjeku za alternativno i lutkarsko kazalište. Režirao je desetke predstava u Slovačkoj, Poljskoj i Češkoj. Surađivao je sa Slovačkim nacionalnim teatrom, Radošinskim naivnim teatrom te Teatrom Karol Spišak u Nitri. Suosnivač je putujuće kazališne skupine Teatro Tatro. Iako je slavu stekao predstavama za djecu, u kasnijim projektima Spišak istražuje koherentnost oblika, parapsihologiju likova, ali podcrtava i neuobičajene sinteze. Uglavnom se trudi oko klasičnih predložaka na kojima gradi kazalište vrtoglavih slika i osebujnih metafora. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada.
Teatro Tatro je kazališna skupina osnovana 1991. sa sjedištem u slovačkom gradu Nitri. Okuplja glumce i redatelje različitih estetika, a nastala je iz uvjerenja da teatar mora biti potpuno neovisan i ne podlijegati nikakvim i ničijim pravilima. Rad Teatra Tatro u jednakoj se mjeri temelji na predstavama stvorenima za pozornicu njihovog kazališta kao i na putujućim predstavama koje izvode na ulicama ili u vlastitom cirkuskom šatoru, kojima putuju diljem svijeta.
Teatro Tatro karakterizira široka paleta različitih žanrova i stvaralačkih metoda čime utire put novom, sinkretizirajućem teatarskom jeziku te uspješno odolijeva pomodnim trendovima i servilnim obradama trenutnih izvedbenih hitova
adaptacija, scenarij i režija: Ondrej Spišák
scenografija: František Lipták
scena: Peter Kostroň
kostimi: Katarína Hollá
glazba: Andrej Kalinka
lutke: Karel Czech, Martin Blizniak
šminka: Zuzana Formánková
umjetnička suradnja: Zuzana Formánková
producenti: Jana Suraová, Jana Lehotská
tehnička suradnja: Radoslav Šabík, Michal Juhás, Ladislav Boroš
igraju:
Marián Miezga, Zuzana Konečná, Agáta Spišáková, Lukasz Kos, Lukáš Latinák, Róbert Jakab, Peter Oszlík, Milan Ondrík, Rudo Kratochvíl, Martin Nahálka, Milan Vojtela, Šimon Spišák, Daniel Fischer, Andrej Kalinka, Lucia Korená, Ondrej Spišák
grafičko oblikovanje: Dejan Dragosavac Ruta
fotografije: Ctibor Bachraty
PONEDJELJAK
09. SRPNJA 2018. U 20 H
MOČVARA / POGON, TRNJANSKI NASIP BB
Supported by Slovak Arts Council
Ulaznice se mogu kupiti od 26. lipnja:
na www.ulaznice.hr
u uredu Eurokaza, Ivana Dežmana 3, radnim danom i subotom od 12 do 18 h
na blagajni Močvare/Pogona 2 sata prije početka predstave
Ulaznice se mogu rezervirati od 26. lipnja:
na eurokaz.pr@gmail.com
na mob 098 16 11 454
Trailer možete pogledati ovdje.